Impressum

Sadržaj

Treći broj časopisa za nauku, kulturu i društvena pitanja Specto donosi
        raznovrstan i tematski bogat sadržaj. U ovom izdanju predstavljamo pet izvornih
        naučnih i pet preglednih radova, te tri prikaza knjiga, koji donose nove i relevantne
        uvide u vrlo važna povijesna, društveno-politička i kulturna pitanja iz prošlosti
        Bosne i Hercegovine. U nastavku, nekoliko riječi o sadržaju istih.
        Rad autora Jasmina Medića i Muamera Džananovića tretira političke prilike
        u Banja Luci u periodu od 1990. do 1992. godine. Na temelju relevantne povijesne
        građe, izvora i dokumentacije tog vremena istraživanjem se osvjetljavaju obrasci
        i okolnosti planiranja i činjenja ratnih zločina nad nesrpskim stanovništvom u
        Banja Luci, sagledavajući ih u širem političkom kontekstu.
        U drugom radu Emir Demir prezentira detaljnu povijesnu, prostornu i
        epigrafsku analizu mezara Huseina - kapetana Gradaščevića na Eyüpsultanu
        u Istanbulu čiju je autentičnu lokaciju, nakon nekoliko mjeseci proučavanja
        publikovane građe i provedenih terenskih istraživanja, autor pronašao i naučno
        verificirao krajem augusta 2025. godine. Ovim istraživanjem, nakon devedeset
        godina od posljednjih i veoma značajnih informacija objavljenih u radu Hamdije
        Kreševljakovića u Narodnoj Uzdanici (1935.), egzaktno je potvrđena tačna
        lokacija i identificiran mezar Huseina – kapetana Gradaščevića u Istanbulu.
        Nenad Filipović donosi kritički prevod vakufname Makbule Kulenović, rođene
        Filipović, iz Rastoke kod Ključa. U radu se, pored kontekstualne interpretacije
        sadržaja vakufname kombinacijom arhivističke mikrohistorije i oralnohistorijske analize, govori o Makbulinoj porodici i drugim svjedočanstvima u vezi
        sa predmetom rada.
        Pitanjem političkih prilika u Nikšiću za vrijeme crnogorsko-osmanskih
        sukoba 1876 – 1878. sa posebnim osvrtom na kontekst pripreme i vojnog osvajanja
        grada 1877. godine, u koautorskom radu bave se Enes Turbić i Sait Š. Šabotić. Rad
        Meldina Kešetovića tretira prilike u Srebrenici za vrijeme Prvog svjetskog rata.
        Na osnovu Popisa gubitaka (Verlustliste) Ministarstva rata Austro -Ugarske
        monarhije, autor je izvršio precizno dokumentiranje gubitaka i analizu njihovog
        uticaja na demografsku sliku srebreničkog područja.
        Kao svojevrstan nastavak autobiografskih fragmenata objavljenih u
        prethodnom broju našeg časopisa, objavljujemo nove autobiografske zapise književnika Ibrahima Kajana. Zapisi tematski predstavljaju autorova sjećanja
        na kulturna, politička i druga društvena zbivanja iz 1992. godine, značajna
        za bošnjačku nacionalnu zajednicu u Zagrebu i Hrvatskoj. Semir Rebronja u
        svom radu analizira divansku poeziju Hasana Bošnjaka, bošnjačkog pjesnika
        koji je živio i stvarao tokom 19. stoljeća, istražujući njegov pristup Taẖmīsu kao
        specifičnoj poetskoj formi orijentalno-islamske tradicije i odnos prema općim
        pjesničkim izrazima vremena u kojem je djelovao. Novi broj donosi i dva rada iz
        oblasti socioloških istraživanja. Adisa Bekaj i Adem Olovčić kritički sintetiziraju
        opći kontekst ustavnog inženjeringa u zemljama Zapadnog Balkana, fokusirajući
        se na ključne izazove zajednica i društava sa muslimanskom populacijom.
        Pitanjem ostvarenja socijalne pravde, prava i prevencije nejednakosti u
        bosanskohercegovačkom društvu bavi se Alma Hajrić-Čaušević. U radu,
        nastojeći osvijetliti relacije između socijalne politike i civilnih žrtava rata, autorica
        problematizira modele socijalne politike kao adekvatne odgovore na potrebe
        civilnih žrtava rata.
        Sadržaj trećeg broja časopisa Specto bogatiji je i za tri prikaza knjiga. Mehmed
        Hodžić donosi prikaz knjige Bihor na razmeđu vjekova (1878-1914) autora Saita
        Šabotića, kojom je obuhvaćena društvena i politička historija Bihora pod vlašću
        Austro-Ugarske monarhije. Alen Zečević autor je prikaza knjige Mehmeda
        Hodžića Od Mostara do Beograda: politička i društvena djelatnost Šerifa
        Arnautovića, vrlo važne historijske monografije o političkoj misli i radu Šerifa
        Arnautovića, jedne od najznačajnijih figura bosanskohercegovačke i bošnjačke
        politike iz prve polovine 20. stoljeća. Elmir Spahić predstavlja novi roman Hamal
        književnika i filmskog režisera Šemsudina Gegića, koji je kroz lik glavnog junaka
        pisan kao autentična biografija ratnog i poratnog Sarajeva

Riječ urednika

Autori u radu pišu o političkoj situaciji u Banja Luci od 1990. do kraja
          1992. godine. To je period od održavanja prvih višestranačkih izbora do perioda
          intenzivne kampanje protjerivanja i masovnih zločina u Banja Luci. Osim osvrta
          na rezultate izbora 1990., demografska slika opštine prema popisu stanovništva
          u Bosni i Hercegovini 1991. godine imala je veoma važnu ulogu u odnosu prema
          brojčano manjinskim narodima. U Banja Luci i cijeloj Bosanskoj krajini već su
          1991. godine bile vidljive refleksije agresije Jugoslovenske narodne armije (JNA)
          na Hrvatsku, što je dovelo do zaoštravanja međunacionalnih odnosa. Izbijanjem
          agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. godine počinjeni su masovni
          zločini nad banjalučkim civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti od strane
          Vojske Srpske Republike BiH (VSrRBiH) / Vojske Republike Srpske (VRS) i
          pripadnika policijskih struktura pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP)
          SrRBiH/RS. Terorisanje, zločini, prisilno odvođenje u logore i druga mjesta
          zatočenja te progon nad pripadnicima ova dva naroda nastavljeni su i nakon
          1992. godine o čemu govore relevantni dokumenti i svjedočenja očevidaca.

POLITIČKE PRILIKE I RATNI ZLOČINI U BANJA LUCI 1990-1992. / THE POLITICAL CONTEXT AND WAR CRIMES IN BANJA LUKA, 1990–1992.

Rad se bavi topografijom mezara Huseina-kapetana Gradaščevića u
          Istanbulu, analizirajući njegov historijski značaj, prostorne karakteristike i
          promjene kroz vrijeme na osnovu neposrednog terenskog istraživanja. Huseinkapetan Gradaščević bio je jedan od najznačajnijih vojno-političkih aktera
          kasnoosmanske Bosne i nosilac ideje autonomnog pokreta. Međutim, uprkos
          jasnoj historiografskoj prepoznatljivosti njegove ličnosti, materijalni trag
          njegovog ukopa dugo je ostao nedovoljno istražen, uz nejasne i često oprečne
          informacije o njegovoj prostornoj i fizičkoj pojavnosti. Iako je lokacija mezara
          Huseina-kapetana Gradaščevića identifikovana u augustu 2025. godine,
          predmet ovog rada nije sam čin identifikacije, već sistematska topografska i
          prostorna analiza mezara, zasnovana na metodama neposrednog terenskog
          istraživanja. Ovo istraživanje, provedeno krajem 2025. godine, obuhvatilo je
          neposredni uvid u lokaciju, precizno geolociranje, sistematsko mjerenje nišana,
          analizu prostornog i topografskog konteksta, kao i komparaciju s historijskim fotografijama i pisanim izvorima iz prve polovine 20. stoljeća. Dobijeni rezultati
          se ovim radom po prvi put naučno prezentiraju. Cilj rada je ponuditi topografsku,
          prostornu i dimenzionalnu analizu mezara, ukazati na promjene nastale
          tokom proteklog stoljeća te dati doprinos metodologiji terenskog istraživanja
          osmanskih nadgrobnih spomenika i proučavanju materijalne memorije ključnih
          ličnosti bosanskohercegovačke historije 19. stoljeća.

TOPOGRAFIJA, IDENTITET I EPIGRAFSKA OBILJEŽJA:
          PROSTORNA ANALIZA MEZARA HUSEINA-KAPETANA
          GRADAŠČEVIĆA NA EYÜPSULTANU U ISTANBULU /
          TOPOGRAPHY, IDENTITY AND EPIGRAPHIC FEATURES: A SPATIAL
          ANALYSIS OF THE TOMB OF HUSEIN-CAPTAIN GRADAŠČEVIĆ AT
          EYÜPSULTAN IN ISTANBUL

U radu se objavljuje kritički prevod vakufname Makbule Kulenović rođ.
          Filipović za džamiju u Rastoci, sastavljene 8. VI 1907. godine. Vakufnama je
          potekla iz posljednje oporučne volje Makbuline koju je iskazala nekoliko dana
          pred svoju smrt svome bratu Husein-begu Filipoviću. Pored prevoda, u radu se
          vakufnama analizira kao historijski izvor. Kontekstualizovana je kombinacijom
          arhivističke mikrohistorije i oralno-historijske analize usmenih memorata
          poteklih iz Makbuline uže porodice. Prema Makbulinoj oporuci i vakufnami, u
          džamiji u selu Rastoka trebali su se obavljati vjerski obredi određenog karaktera, a
          Makbula se pobrinula i za troškove džamijske rasvjete. Uvakufila je iznos od 400 kruna. To njeno zavještanje svrstava u niz srednjih novčanih vakufa toga doba.
          U radu se analizira i Makbulin porodični krug, posebno koloritna ličnost njene
          majke Hanumice Filipović rođ. Đumišić.

VAKUFNAMA ZA DŽAMIJU U RASTOCI KOD KLJUČA
          PRED DUŠU UMRLE MAKBULE KULENOVIĆ ROĐ. FILIPOVIĆ (26.
          rebî’u-l-âhir 1325 A. H. / subota, 8. VI 1907 A. D.) / AN ENDOWMENT
          DEED FOR THE MOSQUE IN THE VILLAGE RASTOKA NEAR KLJUČ
          DEDICATED TO THE SOUL OF THE LATE MAKBULA KULENOVIĆ
          NÉE FILIPOVIĆ (26. rebî’u-l-âhir 1325 A. H. / Saturday, 8 June 1907 A. D.)

In this paper it is published a critical Bosnian translation of an Ottoman
          endowment deed based upon the oral will of Makbula Kulenović née Filipović.
          The destinatary of the will was the mosque in the village Rastoka near Ključ.
          The endowment deed was composed in 8 June 1907. The executor of the will as
          well as the overseer of the endowment was Makbula´s brother Husein Hifzi-beg
          Filipović, an inhabitant of the village Rastoka near Ključ. Beside the translation,
          the endowment deed was analysed in this paper as a historical source. The
          deed is contextualised via a combination of the archival microhistory and an
          oral-historical analysis of various pieces of the oral memorates stemming from
          Makbula´s narrower family. According to both Makbula´s will and Makbula´s
          endowment deed, she stipulated for certain religious ceremonies to take place in
          the mosque of the village of Rastoka. She also provided for the light devices in
          the mosque. A total sum she endowed was 400 Austrian Krones. This ranked
          her endowment among the mid-ranked Muslim cash endowments in Bosnia.
          Makbula´s family circle got its deserved attention in the paper, especially with
          regards to the colourful personality of her mother Hanumica Filipović née
          Đumišić

THE SIEGE AND FALL OF NIKŠIĆ FORTRESS
          IN THE MONTENEGRIN-OTTOMAN CONFLICTS (1877)

Srebrenica je kroz svoju historiju pretrpjela značajne ljudske gubitke koji
          su oblikovali život grada, te njene zajednice i društva. Iako je najpoznatija po
          tragičnim događajima i genocidu iz 1995. godine, stanovništvo Srebrenice bilo je
          pogođeno i ranijim ratnim sukobima, uključujući Prvi svjetski rat, kada su mnogi
          lokalni stanovnici mobilizirani i gubili živote na ratnim frontovima zaraćene
          Evrope. Ovaj rad ispituje vojne žrtve Srebrenice koristeći arhivske izvore,
          primarno Popise gubitaka (Verlustliste) Ministarstva rata Austro-Ugarske
          Monarhije, s ciljem dokumentiranja gubitaka i razumijevanja njihovog utjecaja na
          lokalnu demografiju i društvenu strukturu. Ukupno je evidentirano 828 vojnika
          iz Srebrenice i okolnih područja, uključujući 304 poginula ili umrla, 357 ranjenih
          i 167 zarobljenih, pri čemu je za 123 zarobljenika potvrđeno mjesto internacije.
          Analiza ističe raspodjelu žrtava prema godinama, s najvećom koncentracijom
          među muškarcima rođenim između 1884. i 1894. godine, što odražava snažan
          utjecaj rata na najaktivnije generacije. Rad također prati geografski raspored
          ratnih zarobljenika, s dominacijom istočnog fronta, posebno Rusije, zatim Srbije,
          Italije, Rumunije i Francuske. Pružajući sistematičan pregled vojnih žrtava,
          istraživanje doprinosi historiografiji Srebrenice tokom Prvog svjetskog rata, nudi
          podatke za genealogijska istraživanja te pomaže očuvanju kolektivnog sjećanja
          lokalnog stanovništva pogođenog Velikim ratom.

POD FESOM! PRILOG ISTRAŽIVANJU VOJNIH
          ŽRTAVA SREBRENICE PRVOG SVJETSKOG RATA / UNDER THE FEZ!
          A CONTRIBUTION TO THE STUDY OF MILITARY VICTIMS FROM
          SREBRENICA DURING WORLD WAR I

NOVI AUTOBIOGRAFSKI FRAGMENTI, 1992. / NEW
          AUTOBIOGRAPHICAL FRAGMENTS, 1992.

Taẖmīs, kao specifična poetska forma, predstavlja važan segment orijentalno
          islamske književne tradicije. Ovaj žanr podrazumijeva oblik intertekstualnosti 
          u kojem pjesnik stupa u dijalog s drugim autorom, dodajući svoja tri stiha 
          već postojećem distihu, čime nastaje strofa od pet stihova. Takva struktura 
          zahtijevala je dosljedno jedinstvo metra i rime, što svjedoči o visokom stepenu 
          pjesničke vještine i estetske discipline. Hasan Bošnjak, pjesnik koji je krajem 18. i 
          početkom 19. vijeka živio u Medini, stvarao je na arapskom jeziku i iza sebe ostavio 
          divan sa tristo pet pjesama različite dužine, većinom panegiričkog karaktera. 
          Uz pohvalnice, pisao je i pjesme u žanrovima taẖmīsa, taštīra i tasbīʿa, koji se 
          razlikuju prema broju stihova metateksta i prototeksta. Njegovi taẖmīs-tekstovi 
          obuhvataju stihove klasičnih pjesnika poput al-Mutannabīja, Ibn Zaydūna, 
          Bahāʾ al-Dīna al-Miṣrija i ʿUmara ibn Farīda, ali i njegovih suvremenika, među 
          kojima se ističe Muḥammad Amīn. Taẖmīs Hasana Bošnjaka i Mutenebbija 
          može se analizirati kroz tri ključna aspekta: strukturu, motive i temu. Ovo 
          pokazuje kako taẖmīs funkcioniše kao intertekstualna praksa, gdje se novi 
          stihovi ne samo nadovezuju na prethodne već i stvaraju novi kontekst i značenje. 
          Ove pjesme nisu samo primjer pjesničkog majstorstva, već i dragocjen uvid u 
          dinamiku književnog dijaloga između različitih prostora i epoha. Istovremeno, 
          one potvrđuju kulturnu ukorijenjenost bošnjačkog autora u arapsko-islamsku 
          tradiciju te doprinose razumijevanju interakcije književnosti i identiteta.

TAḪMĪS U RUKOPISNOM DIVANU HASANA
          BOŠNJAKA / TAḪMĪS IN THE MANUSCRIPT DĪWĀN OF HASAN
          BOŠNJAK

This study offers a comprehensive synthesis of how constitutional engineering 
          in the Western Balkans has attempted to balance ethnic peace with democratic 
          functionality. By analyzing the legal landscapes of Bosnia and Herzegovina, 
          Albania, Kosovo, and North Macedonia, the research moves beyond purely 
          normative descriptions to uncover the practical tensions between international 
          human rights standards and local ethno-political realities. The core findings 
          reveal that while the so-called “stabilocracy” model, born out of post-conflict 
          settlements, succeeded in halting violence, it simultaneously created rigid 
          constitutional architectures that often perpetuate the marginalization of “non
          constituent” minorities and the diaspora. The paper highlights a critical shift: 
          the transition from collective ethnic rights toward a more inclusive, citizen
          based pluralism, driven largely by EU conditionality pressures and landmark 
          legal challenges such as the Sejdić–Finci case. Ultimately, this work serves as 
          a critical evaluation of the “Balkan model” of minority protection, concluding 
          that sustainable democratic inclusion requires a structural departure from ethno
          centric governance toward a framework of genuine pluralist constitutionalism.

HUMAN RIGHTS OF MINORITIES,
          MIGRATION, AND CONSTITUTIONS IN THE BALKANS: A FOCUS
          ON COUNTRIES WITH MUSLIM POPULATIONS / LJUDSKA PRAVA
          MANJINA, MIGRACIJE I USTAVI NA BALKANU: FOKUS NA ZEMLJE
          S MUSLIMANSKIM STANOVNIŠTVOM

U ovom radu analizira se odnos socijalne politike prema civilnim žrtvama 
          rata i njihova međusobna korelacija u Bosni i Hercegovini. Krajnji cilj je doći 
          do odgovora na pitanja kako odgovoriti potrebama civilnih žrtava rata kroz 
          kvalitetnu socijalnu politiku u Bosni i Hercegovini. U ostvarivanju socijalne 
          pravde, socijalnih prava, smanjivanju društvene nejednakosti i općoj humanizaciji 
          društva u Bosni i Hercegovini posebnu ulogu ima upravo socijalna politika. S tim 
          u vezi primjenu socijalnih politika u području brige i zaštite civilnih žrtava rata 
          sve više pažnje usmjeravaju na deinstitucionalizaciju i tako nastoje da trendovi u 
          brizi o civilnim žrtvama rata idu prema zbrinjavanju ne na državnom nivou, nego 
          na nivou lokalne zajednice. Ono što bi moglo biti jedno od rješenja ili državnih 
          strateških pravaca jeste razvijanje različitih modela podrške, uz podršku njima 
          najbližih osoba, odnosno podrška primarne socijalne mreže uz podršku države. 
          Činjenica je da se naše društvo mora suočiti sa izazovom kreiranja sistema koji 
          će biti prilagođen i u skladu s potrebama kategorije civilnih žrtava rata. Važan 
          preduslov za poboljšanje statusa i brige o civilnim žrtvama rata jeste kroz 
          primjenu kvalitetne i zakonom utvrđene socijalne politike. Odnos socijalne 
          politike prema kategoriji civilnih žrtava rata je vrlo prisan, samom činjenicom jer 
          se ona bavi raznim društvenim segmentima, a civilne žrtve rata su upravo jedna 
          od najugroženijih društvenih kategorija čija ljudska, socijalna i druga prava, bi 
          se trebala početi primjenjivati onako kako to nalažu i međunarodne konvencije 
          koje su sastavni dio socijalne politike, a ne biti samo mrtvo slovo na papiru.

ULOGA I ZNAČAJ SOCIJALNE POLITIKE PREMA
          CIVILNIM ŽRTVAMA RATA / THE ROLE AND SIGNIFICANCE OF
          SOCIAL POLICY TOWARDS CIVIL VICTIMS OF WAR

SAIT ŠABOTIĆ, BIHOR NA RAZMEĐU VJEKOVA
          (1878-1914), ROŽAJE: INSTITUTZA HISTORIJU, DEMOGRAFIJU I
          ANTROPOLOGIJU SANDŽAKA, 2025, 407. STR.

MEHMED HODŽIĆ, OD MOSTARA DO BEOGRADA:
          POLITIČKA I DRUŠTVENA DJELATNOST ŠERIFA ARNAUTOVIĆA,
          HISTORIJSKE MONOGRAFIJE, KNJIGA 34, UNIVERZITET U
          SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, 2025, 299. STR.

"SPECTO" | Časopis za kulturu i društvena pitanja | Godina 3 | Broj 3 | Sarajevo 2026

Sadržaj

ČASOPIS SPECTO PDF

SPEKTRUM Sarajevo

KONTAKTIRAJTE NAS

NAVIGACIJA