EPSKA GRANICA IZMEĐU BOSNE I SANDŽAKA IZ UGLA DVA PJEVAČA-GUSLARA AHMET-BEGA I MURAT-BEGA MUŠOVIĆA

Ključne riječi: epska granica, Bosna, Sandžak, gusle, Milman Parry Kolekcija na Harvardu, Mušovići, Bijelo Polje, rječnik.

Sažetak: U ovom radu dotičemo se historijskog konteksta postojanja epske granice kroz primjere životnog puta dva pjevača-guslara, Ahmet-bega i Murat-bega Mušovića, i njihovih epskih pjesama zabilježenih od strane harvardskog profesora antičke književnosti i homerologa Milmana Parryja u Bijelom Polju 1935. godine. Prikazivanjem dijela njihovog epskog opusa, ukazujemo na bogatu usmenu tradiciju Bošnjaka sačuvanu u Milman Parry Kolekciji na Harvardu. Međutim, sama sudbina kulturnih stvaralaca bošnjačkog epskog prostora duboko je isprepletena s turbulentnim događajima s kraja XIX stoljeća i povlačenjem Osmanskog carstva s Balkana. Taj put od pojedinačnog epskog svijeta do trajanja u kolektivnom pamćenju omeđen je društvenom stvarnošću i naučnim doprinosom cjelokupne zajednice. Iz tog razloga smo odlučili da pjevača, pjesmu i zapisivača stavimo u istu ravan, svjesni njihove podjednake važnosti. Donoseći zaključke o epskoj prošlosti, koristili smo “kazivanja” Ahmet-bega i Murat-bega Mušovića, snimljena na 12-inčne aluminijumske ploče s vjernim živim glasovima kazivača. Uvažavajući njihova razmišljanja, postajemo bliskiji sagovornici tog vremena udaljenog od nas decenijama. Predočeni su dijelovi dvije pjesme kao primjeri dostignutog epskog znanja, a osvrnuli smo se i na njihove repertoare i govor karakterističan za to područje. Kao proizvod viševjekovnog susretanja, ali i sukobljavanja civilizacija, epski prostor Bošnjaka bio je stalno pod udarom i na vjetrometini historijskih zbivanja. Upravo su takvi parametri pogodovali razvoju kulture multietničkoga sklopa sa svojim prednostima, ali i podesnošću za osporavanje i pokušaje prisvajanja. Stoga je povlačenje epske granice stvorene od strane Bošnjaka u usmenoj tradiciji Balkana od neprocjenjivog značaja za cjelokupno književno stvaralaštvo jednog naroda kao pojavno glasilo njegovog identiteta. Ovim istraživanjem dobićemo i dio odgovora na pitanje da li uopšte postoji epska granica?