POTRAGA ZA PRAVDOM- PROBLEMI NEPROCESUIRANJA RATNIH ZLOČINA POČINJENIH BOŠNJACIMA 1992-1995.

Ključne riječi: pravda, ratni zločini, procesuiranje, Bosna i Hercegovina, Strategija, Sarajevo, Bihać, Goražde.

Sažetak: Ratni zločini predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava koje počine zaraćene strane u vrijeme oružanih sukoba. Različite vrste ratnih zločina dobile su svoje teorijsko određenje i definiranje u brojnim međunarodnim dokumentima, konvencijama. Na taj način, one su kodificirane i postavljena je pravna i civilizacijska osnova za njihovo adekvatno sudsko procesuiranje. U vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 1992. do 1995. godine počinjeni su brojni oblici ratnih zločina, pretežno nad Bošnjacima, uključujući i zločin genocida. Gotovo kompletno političko i vojno rukovodstvo entiteta RS je presuđeno pred Haškim tribunalom za počinjenje ratnih zločina nad Bošnjacima. Haški tribunal je dao veliki doprinos, ne samo u procesuiranju, već i u dokumentiranju počinjenih zločina nad Bošnjacima u vremenu agresije. Tribunal je 2004. godine izvršio prenos predmeta koje je okarakterizirao kao “A“ - lista na Tužilastvo i Sud Bosne i Hercegovine i niže sudske instance. Međutim, praksa je pokazala da su u tom povjerenom poslu, i pored niza dostavljenih dokaznih osnova za podizanje optužnica, zakazale sudske instance u Bosni i Hercegovini. Primarno, državni Sud i Tužilastvo. Već niz godina Bosna i Hercegovina se suočava s problemom neprocesuiranja ili nedostatnog procesuiranja predmeta ratnih zločina. Posebno se ta činjenica odnosi na bivše pripadnike tzv. VRS, a za koje je Haški tribunal pribavio dovoljno dokaza za podizanje optužnica. U posljednje vrijeme je na sceni procesuiranje onih koji su branili svoju drzavu, porodice, imetak, a to su bivši pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine. Posebno izražen problem jeste neprocesuiranje agresora koji su pod visegodišnjom opsadom držali gradove Sarajevo, Bihać, Goražde. Nisu, u dovoljnoj mjeri, iskorištene niti mogućnosti popunjavanja stručnim i tužilačkim kadrom tužilaštava i MUP-ova, posebno u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, a što se odrazilo na broj podignutih optužnica protiv bivših pripadnika tzv. VRS, a za koje je Haški tribunal pribavio dovoljno dokaza za podizanje optužnica. Kroz analizu studija slučaja gradova Sarajevo, Bihać i Goražde prezentirat će se konkretni indikatori pogubnosti neprocesuiranja ratnih zločina počinjenih primarno nad Bošnjacima u Republici Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.